Knjiga koja se zove "Evropski kuvar" predstavlja preporuku Evropskog udruženja kardiologa (European Society of Cardiology) za zdravu ishranu, bar kada su u pitanju srce i krvni sudovi.
Autori ove knjige su Roberto Ferari, Claudia Florio i Paolo Zappaterra. Ukratko o sadržaju i nastanku ove knjige:
Evropsko udruženje kardiologa je federacija 53 nacionalna kardiološka društva u Evropi i Mediteranu i 36 udruženja širom sveta. Osnovna misija ili zadatak ovog udruženja je da smanji "epidemiju", odnosno sve češću pojavu kardiovaskularnih bolesti u Evropi. Po statističkim podacima, zna se da je prosečni ljudski životni vek u posednjih 50 godina produžen za čitavih 10 godina, a doprinos kardiologije u ovom broju je 6 godina i 9 meseci. Ono što je loše u celoj ovoj priči je sledeće: na svakih 20 sekundi u svetu neko dobija srčani udar, a svakog minuta jedna osoba u svetu umre od posledica tog udara (odn. infarkta srca). Zadatak kardiologa nije samo da leče ovo oboljenje već i edukacija ljudi o načinu preveniranja ove bolesti. Prevencija pre svega znači formiranje svesti ljudi o potrebi za promenom lošeg načina života, uključujući i promenu loših navika u ishrani. Ova knjiga upravo pokušava da nas podstakne da se hranimo zdravo, bez odricanja od uživanja u hrani. Nacionalna kardiološka društva su dala doprinos ovom projektu predlaganjem tipičnog "nacionalnog" menija. Nutricionisti su neke od tih recepata malo izmenili i učinili zdravijim.
Takođe, ova knjiga nije samo kuvar, odn. kolekcija recepata - ona nastoji i da obrazuje, objašnjava šta su kardiovaskularne bolesti, daje sugestije o zdravim sastojcima i pripremi hrane... Ova knjiga je i kulturna avantura - ne postoji nešto što bi se moglo nazvati „evropskom kuhinjom", jer sa kulinarske tačke gledišta, Evropa je spoj dve veoma različite kulture:
- grčko-rimske kulture koja se zasniva na poljoprivredi (voće i povrće), maslinovom ulju i vinu i
- nordijske kulture zasnovane na lovu (meso), pivu i puteru.
Te razlike su lako uočljive ako uporedite npr. neka tipična nemačka jela sa itallijanskim.
Ovaj kuvar je posvećen evropskom pokretu „Srce za decu" (Heart for Children), a prihodi od prodaje idu na račun humanitarne neprofitne organizacije. Ukoliko imate mogućnosti da kupite ovu knjigu, uradite to.
Pokušaj popravljanja loših navika u ishrani, kako mojih tako možda i onih koji ovo čitaju, ogledaće se u pripremi i objavljivanju što više recepata iz ovog kuvara, odnosno bar onih recepata koji neće predstavljati neki problem kada je pronalaženje odgovarajućih namirnica i njihova cena u pitanju. Zdrava ishrana u zemlji kao što je naša, gde se ishrana bazira, nažalost, u velikom broju na puko preživljavanje posebna je priča. Uzimajući ovo prethodno u obzir, kao i to da su prava objavljivanja teksta zaštićena, čak i za prevode, pokušaću i da prilagodim neke recepte našem poneblju, kao što ću pokušati i da uz svaki recept, kao i do sada, napišem odgovarajući komentar. Takođe za svaki od tih recepata ću navesti i ovu knigu kao izvor. Što opet znači - očekujte na ovom sajtu tj. od mene još mnogo recepata za srce - od srca (sličan slogan je korišćen u neke druge svrhe, ali mislim da ovaj savršeno odgovara temi).
Dakle, sad ne mogu da se vadim na nedostatak ideje - ostaje mi i dalje samo nedostatak vremena, ali i taj problem ću rešiti jednog dana - nadam se.
Za početak i ilustraciju recepti koje je predložilo Udruženje kardiologa Srbije za naša zdrava nacionalna jela: kačamak, pasulj prebranac i bundevara.
Do sada nisam pisala recept za palentu tj. kačamak, jer sam mislila da je to isuviše jednostavno, osim toga uputstvo za kuvanje palente imate na kesici kukuruznog brašna, ali imam recept za nešto slično - a to je proja. U ovom kardiološkom kuvaru, za kačamak treba: na 200g kukuruznog brašna, pola litre vode, 1 kašikica soli, 3 kašikice margarina i 200 g nemasnog sira. Kad sam ja u pitanju, kačamak pravim ili nedeljom za doručak (uz sir, mleko, jogurt, šta ko voli) ili kao prilog umesto hleba uz čušpajz od boranije, pasulj, kupus ili nešto slično.
Recept za bundevaru već imam - bundevara i štrudla sa jabukama, jer mi je to tipičan jednostavni zimski slatkiš ili kolač. Jedino što nikako ne mogu da zamislim bundevaru sa maslinovim uljem, kako predlažu u ovom evropskom kuvaru. Umesto maslinovog ulja, možda bi moglo da se koristi hladno ceđeno suncokretovo ulje, ili ulje od semenke bundeve (što mislim da bi najbolje išlo uz ovu poslasticu)... ali pošto nisam nutricionista, bilo bi dobro da neko kompetentan dâ komentare za ovu knjigu.
I tako... od ovih srpskih preporuka ostaje mi da napravim i napišem još samo recept za pasulj prebranac, a i to nisam pisala jer sam podrazumevala da za takvim receptom nema potrebe, jer to jelo spada u ona osnovna koja svako prvo nauči da kuva... ili možda grešim?
Napomena u međuvremenu sam postavila i recept za prebranac: